Franjevački samostan Zaostrog

Obala hrvatskih domoljuba 36, 21334, Zaostrog, HR
tel: +385-21-629-200, mob: +385-98-992-3268
0 1 2 3 4 5 6 7
Naslovna Aktualno Bogoslužje Sadržaji Smještaj Vodič Velikani Zaostrog Karta Kontakt

Muzej

Kliknite za prikaz fotogalerije
Štovani posjetitelju ovih stranica, ovdje možete pogledati tek mali djelić bogatstva etnografske zbirke franjevačkog samostana. Namjera nije prezentirati cjelokupnu izložbu već potaknuti Vas na posjet muzejskoj zbirci i samostanu.
Muzejska zbirka ima etnografsku zbirku, sakralnu zbirku, knjižnicu, arhiv i Galeriju Mladena Veže. Etnografska zbirka obuhvaća velik broj narodnih nošnji iz gotovo svih dijelova Hrvatske, nakit i različite predmete, oruđe, nekadašnje pokućstvo...

Sakralnu zbirku čine slike, skulpture, misno ruho, crkveni namještaj i drugi predmeti. Najbrojniji su predmeti od srebra. Kao jedan od vrednijih izložaka valja izdvojiti plašt bosanskog kralja Stjepana Tomaša (1444. - 1461.).

Radno vrijeme muzeja: 10:00-12:00 h & 19:00 - 21:00 h

Crkva

Kliknite za prikaz fotogalerije
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije (samostanska crkva).

U samim počecima (15.st.) redovnici - augustinci bogoslužje su slavili u maloj crkvici gdje je danas saksristija (iza oltara). U Ciparskrom ratu (1570-1573) crkva je vrlo oštećena, ali je već 1589. godine popravljena, o čemu svjedoči bosanički (hrvatsko čirilični) natpis na praguglavnih vrata crkve. Crkva je stradala i za Kandijskog rata (1645 .- 1669). ali je ubrzo popravljena, pa je oko 1672. g. poznato svetište u svijetu. Godine 1707. počela se podizati nova, velika crkva koja je dovršena 1747. g (prema uklesanom zapisu na prednjem zidu crkve iznad vrata). Današnja crkva je jednobrodna kasnobarokna građevina s prostranom apsidom, koja je kasnije nadodana. U apsidi je sakristija, aiznad nje pjevalište/svećenički kor iz 1762.g.​

Na Gospinu oltaru (prvi oltar lijevo od glavnog oltara) kip je Gospe od anđela (1729, drvo).​ Na ulazu u crkvu grob je fra Andrije Kačića Miošića (1704. – 1764.g.), narodnog pjesnika, književnika i filozofa, rođenog u Bristu. Najvažnija djela su mu: filozofski traktat Elementa peripatheticae, kronika naslovljena “Korabljica” (1760.) i najvažnije “Razgovor ugodni naroda slovinskoga” (1756.). Lijevo od ulaznih vrata je poprsje fra Andrije Kačića Miošića od Ivana Rendića iz 1889.g. Desno od ulaznih vrata poprsje je pjesnika fra Ivana Despota, djelo istog autora.

Knjižnica

Kliknite za prikaz fotogalerije
Naša knjižnica

Knjižnica zaostroškog samostana pruža i danas zrcalo nepobitnoga višestoljetnog odnosa franjevaca prema pisanoj riječi. Knjižnica posjeduje
  • 25.000 knjiga
  • 24 inkunabule,
  • 500 volumena tiskanih između 1500. i 1600. godine.
Knjige tiskane u XVII. i XVIII. st. prelaze broj 5.000 iz svih znanstvenih područja: medicine, farmacije, teologije, filozofije, povijesti, agronomije, književnosti, lingvistike, prirodnih znanosti i enciklopedije od onih prvih do najsuvremenijih.

457 turskih dokumenata koji se čuvaju u arhivu, koji počinje turskim hudžetom iz 1494. g. Mnoge su od tih knjiga značajne kao povijesni korijen obrazovanja u tom samostanu, jer knjižnica sadrži mnoga svjetska izdanja.

Neki vrijedni primjerci:
  • Arapsko-talijanski rječnik 1582. tiskan u Jeruzalemu, najljepšim arapskim pismom, ali kršćanskom terminologijom.
  • Gramatika španjolskoga jezika, 1616.g.
  • Totius latinitatis lexicon
  • rječnik latinskoga jezika u devet volumena (34 IX 25) od Egidio Farcellini-a, Prati, 1758.-1760. ukupni broj stranica 5.372 preteča francuskih enciklopedista,
  • knjiga Gregonija Tholesana, 1588.g.
  • Evangelistarium, 1529 i De institutione, 1540, Marulić
  • Pištule i evangelia po svagodišća hrvatskim jezikom stumačena, 1586.
  • Vocabulario nuovo – Zvanik novi, 1737.g.-jedini poznati primjerak na svijetu
  • Pungi Lingua izdana u Veneciji 1562. godine
  • Rasprava o jeziku o izjednačavanju vrijednosti latinskoga i pučkoga govora.
  • Prva izdanja klasika od Platona i Aristotela.

Botanički vrt

Kliknite za prikaz fotogalerije
U jugozapadnom dijelu samostanskog vrta na posebno ograđenom prostoru od oko 2000 m2 1968. g. zasađen je Botanički vrt, koji danas broji preko 250 različitih biljaka, između kojih se ističu: sedam vrsta mimoza, pet vrsta palmi i javora, četiri vrste eukaliptusa, kinesko bombon-drvo, kineski ribiz i dr.

Galerija Mladen Veža

Kliknite za prikaz fotogalerije
Posebno smo zahvalni Mladenu Veži za veliki dar, memorijalnu zbirku slika „Otisci djetinjstva“, koja je smještena u prostorijama Samostana u Zaostrogu. „Galerija Mladena Veže“ otvorena je 12. kolovoza 1989. godine.


In memoriam umjetniku i darovatelju zaostroškog samostana
(Mladen Veža, 7. II. 1916. - 18. II. 2010.)


1. Nekoliko podataka o životu

Akademski slikar i redoviti profesor na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu preminuo je u svojemu domu u Zagrebu 18. i pokopan na Mirogoju 24. veljače 2010. godine.
Mladen je u 12. godini napustio svoj rodni Brist i pošao u Zagreb, u kojemu je ostao sve do kraja života. No, uvijek se vraćao svomu rodnom Bristu, svojim korijenima. Iz Brista je ponio svoju kršćansku vjeru, kojoj je ostao vjeran, nadahnuća kojim ga je napajala „Pismarica“ Starca Milovana, što je često isticao, i veliku ljubav prema domovini Hrvatskoj. To je bio njegov „tronožac“ na kojem je čvrsto stajao. Imao je u domovini i inozemstvu 68 samostalnih izložbi i sudjelovao u preko 200 skupnih, od Toronta i New Yorka do Beča i Beiruta. Ilustrirao je preko 500 knjiga i časopisa. Objavljeno je više kataloga njegovih izložbi, a „Školska knjiga“ 2006. godine objavila je veliku i reprezentativnu monografiju „Mladen Veža“. Snimljena su dva dokumentarna filma o Mladenu Veži (1970. i 1984.).

Navest ćemo samo nekoliko podataka o njegovoj suradnji s nekim crkvenim ustanovama i posebno s našom Provincijom.

2. Radovi općega značenja

1966. - Po želji kard. Franje Šepera izradio je portret dr. Ivana Merza, koga je papa Ivan Pavao II. u Banjoj Luci 2003. god. proglasio blaženim. Slika je ulje na platnu, vel.100x90 cm, a čuva se u kući Suradnica Krista Kralja u Zagrebu.
1970. - Plaketa za kanonizaciju sv. Nikole Tavelića. Srebrna plaketa je darovana papi Pavlu VI. te brončana nekim zaslužnicima.
1993. - Biblijske priče i legende. Izbor iz hrvatskoga duhovnog pjesništva, izdanje Naša djeca, Zagreb, str. 48 (17 pjesnika, 45 ilustracija).
1997. - Uskrsni broj „Glasa koncila“ ukrašen slikom M. Veže „Uskrsnuće“, original se nalazi u njegovoj galeriji u Pittsburghu (USA).
2000. - Član Inicijativnog odbora HAZU za proslavu 300. obljetnice rođenja fra Andrije Kačića Miošića (1704.-2004.), koga je osobito cijenio.

3. Suradnja s fratrima

Akademski slikar Mladen Veža bio je veliki dobročinitelj „Kačićeva samostana“ u Zaostrogu.

1969. - Izradio je i skovao jubilejsku brončanu medalju Samostana u Zaostrogu za njegov jubilej (1469.-1969.).
1989. - Darovao je Samostanu u Zaostrogu svoju zbirku slika „Otisci djetinjstva“, koja je smještena u „Galeriji M. Veže“ i svečano otvorena 12. kolovoza 1989. godine. Danas je u Galeriji izloženo 27 slika, a 26. kolovoza 2005. godine otuđeno je 14 slika koje do danas nisu pronađene.