CrkvaCrkva Uznesenja Blažene Djevice Marije (samostanska crkva). U samim počecima (15th st.) redovnici - augustinci bogoslužje su slavili u maloj crkvici gdje je danas saksristija (iza oltara). U Ciparskrom ratu (1570-1573) crkva je vrlo oštećena, ali je već 1589. godine popravljena, o čemu svjedoči bosanički (hrvatsko čirilični) natpis na praguglavnih vrata crkve. Crkva je stradala i za Kandijskog rata (1645 .- 1669). ali je ubrzo popravljena, pa je oko 1672. g. poznato svetište u svijetu. Godine 1707. počela se podizati nova, velika crkva koja je dovršena 1747. g (prema uklesanom zapisu na prednjem zidu crkve iznad vrata). Današnja crkva je je je jednobrodna kasnobarokna građevina s prostranom apsidom, koja je kasnije nadodana. U apsidi je sakristija, aiznad nje pjevalište/svećenički kor iz 1762.g. Na Gospinu oltaru (prvi oltar lijevo od glavnog oltara) kip je Gospe od anđela (1729, drvo). rođenog u Bristu. Najvažnija djela su mu: filozofski tractate Elementa peripatheticae, kronika naslovljena “Korabljica” (1760.) and najvažnije “Razgovor ugodni naroda slovinskoga” (1756.). Lijevo od ulaznih vrata je poprsje fra Andrije Kačića Miošića od Ivana Rendića iz 1889.g. Desno od ulaznih vrata poprsje je pjesnika fra Ivana Despota, djelo istog autora.
|
KnjižnicaNasa knjižnica Knjižnica zaostroškog samostana pruža i danas zrcalo nepobitnoga višestoljetnog odnosa franjevaca prema pisanoj riječi. Knjižnica posjeduje
Kings tiskane and XVII. i XVIII. St. prelaze broj 5,000 iz svih znanstvenih područja: medicine, farmacije, teologije, filozofije, povijesti, agronomije, književnosti, lingvistike, prirodnih znanosti i enciklopedije od onih prvih do najsuvremenijih. 457 turskih dokumenata koji se čuvaju u arhivu, koji počinje turskim hudžetom iz 1494. g. Mnoge su od tih knjiga značajne kao povijesni korijen obrazovanja u tom samostanu, jer knjižnica sadrži mnoga svjetska izdanja. Neki vrijedni primjerci:
|
MuzejŠtovani posjetitelju ovih stranica, ovdje možete pogledati tek mali djelić bogatstva etnografske zbirke franjevačkog samostana. Namjera nije prezentirati cjelokupnu izložbu već potaknuti Vas na posjet muzejskoj zbirci i samostanu. Muzejska zbirka ima etnografsku zbirku, sakralnu zbirku, knjižnicu, archive in Galeriju Mladena Veže. Etnografska zbirka obuhvaća velik broj narodnih nošnji iz gotovo svih dijelova Hrvatske, nakit i različite predmete, oruđe, nekadašnje pokućstvo... Sakralnu zbirku čine slike, sculpture, misno ruho, crkveni namještaj i drugi predmeti. Najbrojniji su predmeti od srebra. Kao jedan od vrednijih izložaka valja izdvojiti plast bosanskog kralja Stjepana Tomaša (1444. - 1461.). Radno vrijeme muzeja : 19:00 - 21:00 h
|
Galerija Mladen VežaPosebno smo zahvalni Mladenu Veži za veliki dar, memorijalnu zbirku slika " Otisci djetinjstva ", koja je smještena u prostorijama Samostana u Zaostrogu. "Galerija Mladena Veže" otvorena je 12. kolovoza 1989. godine. In memoriam umjetniku i darovatelju zaostroškog samostana (Mladen Veža, 7. II. 1916. - 18. II. 2010.) 1. Nekoliko podataka o životu Akademski slikar i redoviti profesor na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu preminuo je u svojemu domu u Zagrebu 18. i pokopan na Mirogoju 24. veljače 2010. godine. Mladen je u 12. godini napustio svoj rodni Brist i pošao u Zagreb, u kojemu je ostao sve do kraja života. No, uvijek se vraćao svomu rodnom Bristu, svojim korijenima. Iz Brista je ponio svoju kršćansku vjeru, kojoj je ostao vjeran, nadahnuća kojim ga je napajala "Pismarica" Starca Milovana, što je često isticao, i veliku ljubav prema domovini Hrvatskoj. To je bio njegov "tronožac" na kojem je čvrsto stajao. Imao je u domovini i inozemstvu 68 samostalnih izložbi i sudjelovao u preko 200 skupnih, od Toronta i New Yorka do Beča i Beiruta. Ilustrirao je preko 500 knjiga i casopisa. Objavljeno je više kataloga njegovih izložbi, a "Školska knjiga" 2006. Godine objavila je veliku i representative monograph "Mladen Veža". Snimljena su dva dokumentarna filma o Mladenu Veži (1970. i 1984.). Navest ćemo samo nekoliko podataka o njegovoj suradnji s nekim crkvenim ustanovama i posebno s našom Provincijom. 2. Radovi općega značenja 1966. - Po želji kard. Franje Sepera izradio je portrait dr. Ivana Merza, koga je papa Ivan Pavao II. u Banjoj Luci 2003. god. proglasio blaženim. Slika je ulje na platnu, vel.100x90 cm, a čuva se u kući Suradnica Krista Kralja u Zagrebu. 1970. - Plaketa za kanonizaciju sv. Nikole Tavelica. Srebrna plaketa je darovana papi Pavlu VI. te brončana nekim zaslužnicima. 1993. - Biblijske prize i legende. Izbor iz hrvatskoga duhovnog pjesništva, izdanje Naša djeca, Zagreb, str. 48 (17 pjesnika, 45 ilustracija). 1997. - Uskrsni broj "Glasa koncila" ukrašen slikom M. Veže "Uskrsnuće", original sen nalazi u njegovoj galeriji u Pittsburghu (USA). 2000. - Član Inicijativnog odbora HAZU za proslavu 300. obljetnice rođenja fra Andrije Kačića Miošića (1704.-2004.), koga je osobito cijenio. 3. Suradnya s fratrima Akademski slikar Mladen Veža bio je veliki dobročinitelj "Kačićeva samostana" u Zaostrogu. 1969. - Izradio je i skovao jubilejsku brončanu medalju Samostana u Zaostrogu za njegov jubilej (1469.-1969.). 1989. - Darova je Samostanu u Zaostrogu svoju zbirku slika " Otisci djetinjstva ", koja je smještena u "Galeriji M. Veže" i svečano otvorena 12. kolovoza 1989. godine. Danas je u Galeriji izloženo 27 slika, a 26. kolovoza 2005. godine otuđeno je 14 slika koje do danas nisu pronađene.
|
Botanički vrtU jugozapadnom dijelu samostanskog vrta na posebno ogradenom prostoru od oko 2000 m2 1968. g. zasađen je Botanički vrt, koji danas broji preko 250 različitih biljaka, između kojih se ističu: sedam vrsta mimoza, pet vrsta palmi i javora, četiri vrste eukaliptusa, kinesko bombon-drvo, kineski ribiz i dr.
|